Svako ljeto imam jedanput tu cast, da na univerzitetu u Grazu držim predavanje (Vorlesung) o Gradišcanski Hrvati. Zac? Svi študenti, ki studiraju slavistiku, neka cuju nešto i o Gradišcanski Hrvati. To znaci: Študenti, ki studiraju ruski, slovenski, srpski, bosanski ili hrvatski jezik, tako neka nešto i doznaju o Gradišcanski Hrvati.
A ca im ja onda u ti 90 minut povidam? Sastavio sam skriptum. Podiljen je na 9 poglavljev (Kapitel). Drage Hrvatice i Hrvati, kanim i Vam na kratki malo to predstavit.

1. Historija: Gradišcanski Hrvati su došli pred skoro 500 ljet iz Hrvatske i Bosne u današnje Gradišce i susjedne zemlje. Uzrok su bili Turki. Oni su bili velika pogibel. U to vrime je ovde u Gradišcu bila i velika gospodarstvena kriza. Pokidob da su grofi (Draškovic, Batthany i drugi) imali svoja imanja i u Hrvatskoj i u Gradišcu, su oni preselili svoje ljude u Gradišce. Kot datum za to preseljenje se uzima 1533. ljeto.

2. Kamo su se doselili Hrvati? Hrvati su se doselili u današnje Gradišce, u današnju Ugarsku, u Slovacku i Moravsku. Ali i u današnju Doljnju Austriju (Niederösterreich). Ti Hrvati u Doljnjoj Austriji su se zgubili. Došlo je onda sve skupa okolo 100.000 Hrvatov, ki su se naselili u 100 sel. Kad se veli „Gradišcanski Hrvati“, onda se misli na sve Hrvate u ovi zemlja, ke sam nabrojio. Sve skupa je danas okolo 50.000 Gradišcanskih Hrvatov (jedan dil od njih živi u Becu).

3. Jezik Gradišcanskih Hrvatov: Literarni jezik Gradišcanskih Hrvatov je cakavski jezik (ca = was?). U južnom Gradišcu se veli „što = was?“, u dvi seli u Ugarskoj i „kaj = was?“. Jezik Gradišcanskih Hrvatov je ostao arhaican. S druge strane je i ugarskih i nimških rici u našem jeziku. Po gramatiki naš jezik izgleda koc kot da bi bio slican slovenskomu jeziku.

4. Literatura: Literatura se razvila u katolicanskoj crikvi. Franjevci (franciškani) su bili u tom jako važni. Važni pisci za nas Gradišcanske Hrvate su bili Mate Meršic-Miloradic i Ignac Horvat (obadvimi su bili farniki). Danas imamo „Hrvatske Novine“, kalendare i drugo štivo.

5. Školstvo: U cuvarnica (Kindergarten) i u osnovni škola se dica poducavaju hrvatski. Isto i u glavni škola i neki gimnazija. Posebno veselje je bilo, kad se utemeljila Dvojezicna gimnazija za Hrvate u Borti/Jerbi/Oberwartu.

6. Medije: Imamo emisije (Sendungen) na radiju svaki dan. Na televiziji ljudi cekaju svaku nedilju u pola dva otpodne emisiju „Dobar dan, Hrvati“. Ljudi si to rado gledaju.

7. Institucije, društva: Cuda društav postoji med Gradišcanskimi Hrvati. Društva su jako aktivna. Najstarije društvo je Hrvatsko kulturno društvo.

8. Politika: Clan 7 (Artikel 7) iz Državnoga ugovora iz 1955. ljeta (Staatsvertrag) daje Hrvatom njeva prava. Imamo od ljeta 2000. i topografske natpise (Ortstafeln). Tako sada stoji u mojem selu: STINATZ-STINJAKI na selskoj tabli. Hrvati su jako aktivni u politicki partija.

9. Razlicno: Tamburica je tipicna za Hrvate. Nošnje su jako lipe. Hrvati rado svecuju (imaju nekoliko balov u fašnjaku). Toliko za sada.

Vaš Martin Zsivkovits