„Drage Hrvatice, dragi Hrvati!“
 

Uz srdacne pozdrave iz stare domovine Vam zeljim svim sve najbolje.
Kanim ov put malo razmisljat o predvazmenom vrimenu, kanim pisat o vazmeni jaji. Kanim opisat takozvane pisanice ili krocana jaja.
Zadnji put sam pisao o fasnjaku i ca je doma novoga. Vrime ljuto mine. Sad smo u korizmi i jur se ljudi pripravljaju na Vazam.

Da, jur se sada pocne za neke zene Hrvatice vrime, kad pocnu krocati jaja. Med Gradiscanskimi Hrvati na jugu Gradiscu su ta krocana jaja bila poznata bila poznata u neki seli kot su to Pinkovac, Veliki Medves i Stinjaki. Najduglje se je zadrzao ov obicaj na Stinjaki. I danas se jos na Stinjaki krocaju poznata vazmena jaja ili pisanice.
Kakova je to procedura?
Jaja se kuhaju, da budu tvrda. Onda se pofarbaju. Prije jednoc su se samo crljena jaja krocala. Iz historije se zna, da je i kod drugih narodov tipicno vazmeno jaje imalo crljenu farbu (u Perziji, u Grckoj, u Rumeniji). U Ugarskoj se i danas jos upotribljava ista ric zu „vazmeno jaje“ i „crljeno jaje“. Crljena farba je farba krvi, ljubavi i kraljevstva.
Tako su se prije i na Stinjaki samo crljena jaja farbala. Kasnije su se jaja i crno pofarbala. Zac? Kad su ljudi zalovali za pokojnimi, onda su se crna jaja darovala. U mojem ditinstvu (tako se spominjam) do 1970 ljeta su se samo crljena i crna jaja darovala. Danas se vidu i druge farbe: plava, zelena i ljubicasta (violett). Rekli smo da se tvrda jaja pofarbaju. Onda se jaja krocaju. Ali kako? Zame se briva (kom su se prije jednoc muzi brili). Ali to je samo jedan dil brive. Ta britva se zamota un kusic stofa. Zatim se u jaje zakrocaju motivi. Ali jako s mora paziti da se jaje ne polama.

Kakovi motivi se zakrocaju? To su vjerski motivi kot kriz. To znaju biti motivi iz nature kot kitice ili lisce. To moru ali biti i piplici. U zadnji ljeti je nastalo moderno da se ne samo tvrda jaja pofarbaju nego i ispusena. Na gornjoj i doljnoj strani jaja se nacini skulja, bjeline i zutince se ispuhnu van. Ova prazna jaja nisu tako teska i imaju iste farbe i motive kot puna, tvrda jaja. Ova prazna jaja se moru obisiti na kusicu vune u autu ili kamo drugamo. Isto tako se da nakinciti vazemo drivo. Na Stinjaki ima jedna zena vazmeno drivo s nekoliko sto ispuhanih jaj.
K jaja se uzimaju? Najvec su to kokosinja jaja, ali to znaju biti i jaja od gusak, od racov ili od nojev (Strauss). A ca stoji napiseno na ovi jaja? Stoji nimsko „Frohe Ostern“ ili hrvatsko „Srican Vazam“. Ova krocana Stinjacka jaja se u prvom redu daruju svojim krsnim kumicem. Kot krsni kum i ja nosim svako lejto u Vilikom tajednu svojim kumicem ovakovo jaje i veliki kifl. Ova jaja se rado daruju i drugim ljudem: prijateljem recimo u firmi; svojim uciteljem u skoli i tako dalje.
Po cijelom svitu su ova Stinjacka jaja poznata i rado se daruju. Od Australije do Amerike se moru ove male umjetnine (Kunstwerk) najti u zbirka (Sammlungen). I papi Ivanu Pavlu II. su Stinjaki predali krocana jaja.

Da li ste Vi, dragi stitelji, jur koc vidili ili dostali Stinjacko krocano jaje?
Zeljim Vam blazene Vazmene svetke

Vas
Martin Zsivkovits

BG-HomeSeitenanfang

Burgenlaendische Gemeinschaft 3/4 2003 Nr.382 Zeitungsarchiv